Home > Zavod za geologiju > Znanstveni projekti >Geološka karta Konavala

Geološka karta Konavala M 1:50 000
nužna predpostavka održivog razvoja

Voditelj: dr. sc. Božo Prtoljan

Ovaj projekt, već drugu godinu, financira Nacionalna zaklada za znanost (NZZ), koja u okviru  programa „Partnerstvo u temeljnim istraživanjima“, potiče suradnju znanstvenih institucija s industrijom i poduzetništvom. Cilj programa je privući ulaganja iz industrije i poduzetništva u fundamentalna istraživanja. Ujedno se želi na hrvatskim sveučilištima i javnim institutima povećati izvanproračunski udio ulaganja u temeljna istraživanja na načelima javnog i privatnog partnerstva. NZZ pritom, želi u hrvatskoj akademskoj zajednici, odnosno industriji i poduzetništvu nametnuti svijest, da fundamentalna istraživanja nemaju samo za cilj stvoriti znanstveni rezultat, već im je jednako važna zadaća obrazovati pojedince najvišom razinom akademskih kompetencija koje ne služe samo znanstvenim istraživanjima, nego i razvitku gospodarstva. U Konavlima su tijekom druge godine obavljena kartiranja dijela terena koji se nalazi u zoni kontakta fliša i karbonatnog kompleksa. Osim toga, snimani su dopunski stupovi kroz naslage srednje jure brdsko-planinskog dijela. Snimljeni su i detaljni litostratigrafski stupovi kroz sljed naslaga mrljastog vapnenca - „flekenchalka“. Pored toga snimani su stupovi kroz sljed eocenskih klastičnih naslaga koje izgrađuju istočne i sjeveroistočne padine Konavoskog polja. Kroz suradnju sa stranim istraživačima (prof. W. Nemecom iz Bergena) i prof. Mrinjekom (PMF) klastiti eocensko - donjo??miocenske starosti, do tada interpretirani kao fliševi, definirani su kao plitkovodni klastiti, većim dijelom pretaložavani.

Izvorišna zona Ljute Konavoske, kontakt srednjeocenskih klastita i gornjotrijaskih stromatolitnih laminita pokriven brečama.

Rezultati analiza, posebno sedimentoloških i biostratigrafskih, znatno će unaprijediti saznanja o mehanizmima i paleodinamskim odnosima tijekom taloženja ovih naslaga. S obzirom da su klastiti široko rasprostranjeni, saznanja o paleodinamskim, okolišnim i paleomorfološkim okvirima taloženja imati će značajnog odraza na interpretaciju ovih naslaga i u širem pojasu Dinarida. U okviru ovog projekta, nastavlja se suradnja i sa stručnjacima Odjela za ekološki inženjering Instituta građevinarstva Hrvatske. Podaci, prikupljeni izradom geološke karte na litostratigrafskom principu, u prostorno-planskoj analizi predstavljaju bazu za razradu strategije optimalne zaštite kulturnih, prirodnih i tradicijskih vrijednosti. Prostornim planerima geološka karta nudi uvid u prostorni raspored, položaj i pružanje stijenskih kompleksa istih genetskih, fizičkih i kemijskih obilježja. Na toj bazi moguća je potpuna valorizacija potencijala određenog područja (stabilnost podloge, mineralne sirovine, plodnost zemljišta, zone izvorišta pitke vode). Time su dobiveni osnovni elementi kvalitete ranjivosti prostora (propusnost-nepropusnost i nosivost-nestabilnost podloge, raspored privilegiranih podzemnih vodotoka, učestalost i podatnost erodivnim procesima i sl). Na taj način moguće je valorizirati pojedine sljedove litostratigrafskih jedinica, te im odrediti potencijal iskoristivosti i/ili koeficijent ranjivosti u određenim namjenama. Usporedbom karte valorizirane geološke podloge s kartom prošlog, sadašnjeg i planiranog korištenja prostora proučiti će se dosadašnji i planirani razvoj, te potvrditi određene zakonitosti u preklapanju pojedinih namjena prostora s tipom geološke podloge. Na taj način se može ocijeniti koliko je čovjek svjesno ili pak spontano kroz vrijeme poštivao prostorne datosti proizašle iz geološke osnove, te koliko su danas planirane djelatnosti u prostoru sukladne ili u koliziji sa zaštitom prirodnih vrijednosti. U razradi koncepta održivog razvoja neprijeporno je da su prostor i njegove prirodne datosti temeljene na geološkoj osnovi, čime su postale konstantna vrijednost od koje treba polaziti u prosuđivanju o prostoru.

Kanali s konglomeratima u flišu. Valutice su najvećim dijelom paleogenski  foraminiferski vapnenci.