Home > Zavod za mineralne sirovine > Projekti detaljnih istraživanja ležišta nemetalnih mineralnih sirovina

Projekti detaljnih istraživanja ležišta nemetalnih mineralnih sirovina

 

1) Weinerberger

1.1) LEŽIŠTE CIGLARSKE GLINE REČICA KOD KARLOVCA

            Tvrtka Wienerberger Ilovac d.d. proizvodi poroznu opeku, tzv Porotherm blok iz gline s ležišta Rečica, uz dodavanje piljevine i kremenog pijeska (koji se dovozi s ležišta Brezovi Rebar). Od samog početka rada u Republici Hrvatskoj (1996.g.), stručna podrška tvrtki u istraživanjima mineralnih sirovina su djelatnici Zavoda za mineralne sirovine.
Jedno od najvećih ležišta ciglarskih glina u Hrvatskoj „Rečica“ s dokazanim rezervama od 4 500 000 m3 na površini od 155 ha nalazi se u dolini rijeke Kupe oko 8 km sjeveroistočno od grada Karlovca. Širi prostor ležišta, odnosno područje bazena Crne Mlake, izgrađen je pretežno od glinovitih naslaga kvartara u kojima su uloženi proslojci i leće pijesaka i sitnozrnih konglomerata, te od pijesaka mlađeg neogena. Dublji dijelovi izgrađeni su od sedimenata tercijara i mezozoika. Postanak bazena veže se za period pliocen-pleistocen. Starije naslage u podlozi su disecirane i kasnije prekrivene mlađim naslagama
Ležište gline «Rečica» predstavljaju tri do četiri subparalelna i blago položena jasno izražena sloja siltozne gline.Veći dio glina predstavljen je izmjenom smeđih i sivih, mjestimično žutih glina ispod kojih su gline zelenkastosive i sivoplave boje. Humusni sloj je vrlo tanak (oko 30 cm), te se svake godine skida s površine predviđene za eksploataciju za sljedeću godinu. U podini glina je sivoplavi pijesak i silt, mjestimično šljunkovit i glinovit, koji predstavlja vodonosnik s subarteškom vodom. Temeljem rezultata istražnih bušenja, konstatiran je prostorno značajan lateralni kontinuitet slojeva gline. Debljina im je 8 do 12 m, prosječno 11 m.
Ležište gline pripada alohtonim ležištima fluvijatilno-močvarno-barskog tipa. Glina je taložena u holocenu u uvjetima vezanim za manje vodotoke i prostore u kojima su se formirala bare i močvare te manja jezera (DRAVEC-BRAUN i dr, 1992).
Područje je uglavnom obraslo niskim grmljem i travom, te se iskopom ne devastira okoliš. Na područjima završene eksploatacije ostaju umjetna jezera koja se poribljavaju. Kako je voda vrlo čista, jezera služe za razvoj rekreativnog ribolova, pa tako već postoji ribolovni centar Šumbar.

Istraživači: Ž. Kastmuller, B. Kruk, Lj. Kruk, O. Hasan

 

Panorama ležišta ciglarske gline Rečica

1.2) Elaborat o količinama i kakvoći pijeska na ležištu "Brezovi Rebar" kod Karlovca

Za potrebe ciglane "Wienerberger-Ilovac" d.d. iz Karlovca kontinuirano se istražuje područje istražnog prostora "Brezovi Rebar" u svrhu dokazivanja rezervi pijeska i određivanja njegove kakvoće. Djelatnici Zavoda za mineralne sirovine redovito prate eksploataciju pijeska, planiraju nova istraživanja te izrađuju izvješća i elaborate o mineralnim sirovina za potrebe ciglane.
Osim geološke prospekcije šireg područja samog ležišta, izvedeno je detaljno geološko istraživanje užeg prostora s izvođenjem istražnog bušenja, uzorkovanjem nabušenih slojeva pijeska, te laboratorijskog ispitivanja uzetih uzoraka.
Ležište pijeska "Brezovi Rebar" izgrađeno je od raznobojnih, uglavnom siltoznih pijesaka. Pliokvartrne su starosti, pogodnih hidrogeoloških i inženjersko-geoloških značajki, što omogućuje jednostavnu eksploataciju. Šire područje pripada izdignutom brežuljkastom terenu zapadno od rijeke Kupe sa značajkama blokovske tektonske građe s prevladavanjem rasjeda pružanja sjeveroistok-jugozapad i sjeverozapad-jugoistok. Šire područje istražnog prostora "Brezovi Rebar" izgrađeno je od paleozojskih glinovitih škriljavaca i pješčenjaka na kojima transgresivno naliježu sedimenti pliokvartara - belvederski pijesci i šljunci. Istočno od istraživanog prostora teren se spušta u dolinu rijeke Kupe koja je izgrađena od holocenskih aluvijalnih klastičnih sedimenata.
Sirovina se eksploatira površinskim kopom pomoću bagera u tri etaže. Kamionima se odvozi na deponiju u obližnju ciglanu. Upotrijebljava se u rovnom stanju bez prerade i oplemenivanja kao dodatak glini (mršavilo) u procesu proizvodnje opekarskih proizvoda .

Istraživači: Ž. Kastmuller, B. Kruk, Lj. Kruk, O. Hasan

Ležište pijeska Brezovi Rebar

Raznobojni pijesci ležišta Brezovi Rebar

2)Nexe grupa

2.1) Našicecement d.o.o.

        Za potrebe istraživanja sirovine za cement tvrtke Našicecement d.o.o. (Nexe grupa) izrađena je baza podataka i digitalni 3D modeli ležišta Bukova glava i Vranović na temelju podataka o 220 istražnih bušotina.
Prema podacima prethodnih bušenja iz arhive i novih istražnih bušenja, pomoću programa LogPlot i RockWorks izrađeni su presjeci bušotina i baza podataka. Podaci o 220 istražnih bušotina koji se nalaze u bazi korišteni su za izradu trodimenzionalnih modela ležišta koristeći program RockWorks. Izrađeni su geokemijski, litološki i stratigrafski trodimenzionalni modeli, koji su omogućili izradu poprečnih presjeka, sekcija i kulisnih dijagrama. Po završetku izrade projekta izvršena je višednevna edukacija djelatnika tvrtke Našicecement d.o.o. u radu s navedenim programima.
Izvedeno je i detaljno geološko kartiranje ležišta, na temelju kojeg je izrađena digitalna geološka karta u mjerilu 1 : 2 000 s tumačem. Geološka karta izrađena je u obliku GIS projekta pripremljenog za ArcGIS 9.2.

Istraživači: O. Hasan, B. Lukšić, V. Pencinger, Ž. Dedić, S. Crnogaj, A. Jurić

Prikaz dijela baze podataka s litološkim podacima

Trodimenzionalni prikaz presjeka bušotina ležišta Bukova glava

Litološki trodimenzionalni model dijela ležišta

Stratigrafski trodimenzionalni model dijela ležišta s prikazom lokacija istražnih bušotina

 

2.2) IGM „Slavonija“, Kukljaš

Elaborat o rezervama ciglarske gline na eksploatacijskom polju „Kukljaš“ – obnova i u istražnom prostoru „Kukljaš“

Temeljem Ugovora o istraživanju ciglarske gline na eksploatacijskom polju „Kukljaš“ pristupilo se izradi Elaborata o obnovi rezervi na eksploatacijskom polju „Kukljaš“ i izradi Elaborata o rezervama ciglarske gline u istražnom prostoru „Kukljaš“. Obavljeni istražni radovi obuhvatili su terenske geološke radove, determinaciju istražnih bušotina, uzorkovanje i transport uzoraka, snimanje položajne karte M 1:1000 te izradu detaljne geološke karte istražnog prostora.
Opsežna istraživanja standardnim metodama na eksploatacijskom polju kao i u istražnom prostoru „Kukljaš“, izvršena su geodetskim snimanjem položajnih nacrta ležišta, geološkim istražnim radovima, istražnim bušenjem te izradom laboratorijskih analiza. Istražna bušenja (ukupno 359,0 m) su izvedena motornom garniturom uz upotrebu vodene isplake. Podaci i rezultati vezani uz bušenje prikazani su na geološkim presjecima bušotina
Eksploatacija i prerada ciglarske gline vrši se u obližnjoj ciglani već dugi niz godina. Šire područje ležišta izgrađuju neogenski i kvartarni sedimenti. Ležište „Kukljaš“ je predstavljeno gornjopleistocenskim lesnim siltoznim glinama i glinovitim siltovima, koje su zastupljene na čitavom prostoru eksploatacijskog polja i istražnog prostora, a podinu im tvore sitnozrni pijesci i pjeskovite gline starijeg kvartara. Istražnim bušenjem kao i prethodnom eksploatacijom u prostoru eksploatacijskog polja definirano je prostorno rasprostiranje eksploatacijskih naslaga, kao i krovine i podine tim naslagama.
Proračun rezervi B i C1 kategorije izveden je metodom vertikalnih paralelnih proračunskih presjeka, te je utvrđena ukupna količina bilančnih i eksploatacijskih rezervi. Kakvoća gline, uz potrebne dodatke zadovoljava, što omogućuje preradu u razne vrste glinenih blokova.

Istraživači: Ž. Kastmuller, B. Kruk, O. Hasan, A. Jurić, Ž. Dedić.

2.3) „Dilj“ d.o.o. – industrija građevnog materijala iz Vinkovaca

Elaborat o rezervama ciglarske gline u istražnom prostoru Ervenica

Za potrebe Ciglane „Dilj“ d.o.o. iz Vinkovaca izrađen je Elaborat o rezervama ciglarske gline u istražnom prostoru „Ervenica“. Istražni radovi obuhvatili su terenske geološke radove, determinacije istražnih bušotina, uzorkovanje i transport uzoraka, snimanje položajne karte M 1:1000, te izradu detaljne geološke karte istražnog prostora.
Ležište je izgrađeno od lesnih gornjopleistocenskih glina (pleistocen-virm i holocen). Pogodnih je hidrogeoloških i inženjerskogeoloških značajki, što omogućuje njegovu jednostavnu eksploataciju. Sirovina će se eksploatirati površinskim kopom na više etaža hidrauličkim bagerom.
Proračun rezervi B i C1 kategorije izveden je metodom vertikalnih paralelnih proračunskih presjeka. Kakvoća gline uz pozorno otkopavanje i spravljanje kompozita omogućit će proizvodnju glinenog crijepa raznih formata.

Istraživači: Ž. Kastmuller, B. Kruk, Lj. Kruk

 

2.4) Našicecement d.d. / Ceste Sisak d.o.o.

Elaborat o rezervama građevnog pijeska i šljunka u istražnom prostoru Gornjak

Na temelju ugovora o poslovnoj suradnji između trgovačkog društva Ceste Sisak d.o.o. i Našicecement d.d. pristupilo se planiranju, istraživanju i izradi ovoga elaborata s krajnjim ciljem određivanja podobnosti građevnog pijeska i šljunka za proizvodnju betona. Suradnja oko poslova praćenja bušenja, determinacije jezgre, uzorkovanja, kabinetske obrade podataka te izrade elaborata o rezervama naručena je od Hrvatskog geološkog instituta – Zavoda za mineralne sirovine.
Opsežna istraživanja standardnim metodama u istražnom prostoru „Gornjak“ obavljena su geodetskim snimanjem položajnog nacrta ležišta, geofizičkim radovima (geoelektrično sondiranje), geološkim istražnim radovima, istražnim bušenjem (441,5 m) te izradom laboratorijskih analiza prikupljenih uzoraka građevnog šljunka i pijeska i ciglarske gline. Prilikom izrade ovoga elaborata korišteni su također rezultati prijašnjih istraživanja. Dobiveni podaci iskorišteni su i za izradu baze podataka presjeka bušotina, koje su izrađene pomoću programa LogPlot 2007. Izrađen je i litološki model ležišta i geološki presjeci, u programu RockWorks 14.
Istražni prostor je jednostavne tektonske građe i povoljnih hidrogeoloških i inženjersko-geoloških značajki. Izgrađeno je od kvartarnih, pleistocensko holocenskih aluvijalnih nekoherentnih silikatno-karbonatnih pijesaka i šljunaka rijeke Save, koji su prekriveni s prosječno 3,7 m deluvijalno proluvijalnih nanosa. Pijesci i šljunci su prema granulometrijskom sastavu po vertikali podijeljeni u dvije, po sedimentološkom sastavu različite serije sedimenata: gornje serije pjeskovitih šljunaka prosječne debljine 25, 4 m koja je potpuno istražena i donje serije šljunkovitih pijesaka debljine oko 15 m koja je u većem dijelu djelomično istražena. Obje serije sadrže međuslojnu jalovinu
Rezultati ispitivanja kakvoće pokazali su da se pjeskoviti šljunci mogu koristiti za izradu betona i u cestogradnji, dok su šljunkoviti pijesci pogodni za proizvodnju pijeska za malter za zidanje i žbukanje i agregata za mort. Rezultati ispitivanja jalovinskog pokrova kao ciglarske gline pokazali su da se ona može koristiti u ciglarskoj industriji.
Sve rezerve su proračunate metodom vertikalnih paralelnih presjeka. Eksploatacija na ležištu „Vukojevac“ biti će površinska. Prvo će se odstraniti površinska jalovina, dok će se šljunak eksploatirati pomoću hidrauličnog bagera dok je to moguće sa suhog dijela terena, a zatim će se eksploatacija obavljati pomoću plovnog bagera do prosječne dubine od 25,4 m.

Istraživači: Ž. Kastmuller, B. Kruk, Lj. Kruk

Trodimenzionalni prikaz ležišta Gornjak izrađen u RockWorks 14

Presjek kroz ležište Gornjak izrađen u RockWorks 14

 

3) Cemex

ELABORAT O REZERVAMA MINERALNIH SIROVINA ZA PROIZVODNJU CEMENTA NA EKSPLOATACIJSKOM POLJU „SV. JURAJ-SV. KAJO“ - OBNOVA

Raniji nositelji eksploatacije cementne sirovine u kaštelanskom zaleđu bili su „Pomgrad“ iz Splita a zatim „Dalmacija-cement“ Solin-Split. Eksploatacijsko polje zvalo se „Partizan-Prvoborac“. Rješenjem Ministarstva gospodarstva od 24.6.1993. godine eksploatacijsko polje preneseno je na pravnog sljednika „Dalmacijacement“d.d. - Kaštel Sućurac, a ime je promijenjeno u „Sv. Juraj-Sv. Kajo“.
Eksploatacijsko polje ima oblik nepravilnog mnogokuta i zauzima površinu od 334,85 ha. Izduženo je smjerom SSZ-JJI (cca 6 km), širine cca 0,9 km. Mnoga naselja nalaze se unutar eksploatacijskog polja, osim na sjeveroistočnom dijelu. Intenzivna eksploatacija sirovine sa svakodnevnim miniranjem uz koje je vezana seizmika, prašina od miniranja i unutarnjeg prijevoza, izazvala je negodovanje okolnog stanovništva. Kontakti rudarskih i geoloških stručnjaka Dalmacijacementa sa predstavnicima lokalne samouprave vrlo su česti. Dogovoreno je da lokalna zajednica prihvaća eksploataciju, uz uvjet da se kopovi ne šire, da se ne planira eksploatacija do granica odobrenog eksploatacijskog polja, već da se napreduje u dubinu. U tu svrhu izrađen je idejni rudarski projekt do završne kote +40 m n.m., ali u granicama znatno manjim od odobrenog eksploatacijskog polja.
Elaborat o rezervama mineralnih sirovina za proizvodnju cementa na eksploatacijskom polju „Sv. Juraj–Sv. Kajo“ izrađen je prema Pravilniku o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina, te o izradi bilance tih rezervi (Narodne novine, br. 48/92 i 60/92).
Proračun rezervi izrađen je metodom paralelnih presjeka, a izračunate su bilančne i izvanbilančne rezerve A, B, C1 kategorije. Na osnovi navedenog Pravilnika, a s obzirom na prilike u ležištu, ležište mineralnih sirovina za proizvodnju cementa na eksploatacijskom polju „Sv. Juraj–Sv. Kajo“ svrstano je u prvu skupinu i prvu podskupinu sirovine za proizvodnju cementa. Utvrđene su bilančne rezerve A, B i C1 kategorije. Bilančne rezerve su umanjene za eksploatacijske gubitke od 1% da bi se dobile eksploatacijske rezerve.

Radne etaže u Dalmacijacementu pogled na Kaštela

 

 

 

4) Lipik glas

3.1) Ležišta kremenih pijesaka Španovica (Novo selo) i Branešci

Ležišta kremenih pijesaka Španovica (Novo selo) i Branešci okosnica su razvoja industrije stakla u Hrvatskoj. Primjena pijesaka biti će također vrlo značajna u ljevarstvu i industriji abraziva, a koristiti će se i za brojne druge namjene. Sa svojim ukupnim eksploatacijskim rezervama od 18 979 000 t, povoljnim kemijskim i granulometrijskim sastavom i tehničko-eksploatacijskim značajkama (površinska eksploatacija bez utjecaja podzemne vode), eksploatacija, oplemenjivanje i prerada pijeska s ovih ležišta može u dugom razdoblju osigurati vrlo značajan doprinos gospodarstvu Hrvatske. Oplemenjivanjem se njegova vrijednost znatno povećava, pa tako separirani pijesak vrijedi oko 40% više u odnosu na rovni pijesak, a flotirani isto toliko u odnosu na separirani pijesak. Eksploatacijska polja Španovica (Novo selo) i Branešci odobrena su trgovačkom društvu LIPIK-GLAS d.o.o.iz Lipika. Ležišta su smještena oko 11 km istočno od Pakraca, odnosno oko 21 km od postrojenja za oplemenjivanje kremenog pijeska u Jagmi kod Lipika. Nalaze se unutar abichi naslagama donjeg ponta (M71) koje se sastoje se od uslojenih i masivno uslojenih sivih i svijetlosivih lapora i dva markantna tijela kremenih pijesaka. Pijesci ležišta pripadaju daleko debljem mlađem tijelu (AII).
Kremeni pijesci ležišta Španovica (Novo selo). Sloj kremenog pijeska je gotovo horizontalan odnosno blago zaliježe prema jugoistoku. Srednja debljina sloja na ležištu iznosi 32,2 m, a maksimalna 57,5 m. Kremeni pijesci u ležištu imaju karakteristiku da osim kremena u sastavu imaju dosta feldspata. U ukupnoj masi pijeska prevladavaju bijeli i žutobijelosivi srednjezrni pijesci. Na sjeveroistočnom dijelu ležišta sloj pijeska ima tendenciju postupnog isklinjavanja. Tu je također prisutna izmjena okrupnjavanja zrna kremenog pijeska sa sve većim udjelom kremenih šljunaka. Prema jugozapadu pijesci su sve sitnozrniji.
Kremeni pijesci ležišta Branešci. Tijelo kremenog pijeska ima na području ležišta "Branešci" veće prostorno rasprostranjenje nego na obližnjem ležištu Španovica (Novo selo), ali i nešto manju srednju i maksimalnu debljinu. Istraženo je po pružanju horizonta u dužini od 1100 m, a po širini zone pijeska od cca 700 m. Naslage imaju gotovo horizontalan položaj s blagim i postupnim padom prema jugu. Srednja debljina sloja pijeska u ležištu iznosi 23,6 m, a maksimalna 42,0 m. U ukupnoj masi pijeska prevladavaju bijeli i svijetlosivi srednjezrni pijesci. Osim kremena, ovi pijesci sadrže i veće količine feldspata. Prema sjeveru sloj pijeska u ležištu ima jasnu tendenciju postupnog isklinjavanja.

Istraživači: Ž. Kastmuller, B. Kruk, Lj. Kruk

Geološki stup i karakteristični geološki profili područja Španovica (Novo selo) – Branešci (KRKALO, 1998)

 

 

3.2) LEŽIŠTE KREMENOG PIJESKA JAGMA-6 KOD LIPIKA

            Na morfološki istaknutom i u tektonsko erozijskom pogledu, relativno očuvanom području Rudine, u okviru Blatuškog brda, na trasi pružanja tijela kremenog pijeska RI (najstariji horizont), 1997 godine istraženo je i okontureno ležište kremenog pijeska Jagma-6, koje je danas u eksploataciji. U širem području, na trasi pružanja istog tijela kremenog pijeska RI, na potezu Jagma-Livađani iscrpljeno je 6 ležišta: Jagma-1, 2, 3, 4, Jagma-5 (Medinac) i ležište Livađani.
Na temelju istražnog bušenja utvrđeni su slijedeći litološki članovi:
-podinski lapori
-kremeni pijesci
-krovinski glinoviti lapori
-laporovite gline, pjeskovite gline, lesne gline i humusni pokrov
Kremeni pijesak je bijele boje, masivnog izgleda s mjestimice vidljivom slabo izraženom horizontalnom laminacijom. To je srednjozrnasti, srednje sortirani pijesak s rijetkim kvarcnim valuticama veličine do 2 cm. U sastavu pijesaka prevladava kvarc  (65 - 75 %), srednje su zastupljeni feldspati (20 - 30 %), dok su čestice stijena u pravilu vrlo rijetke (oko 10 %). Osim toga pijesak sadrži 6 - 8 % CaCO3. Od kvarcnih zrna najzastupljenija su poluzaobljena, valovitog potamnjenja. Među feldspatima prevladavaju alkalijski feldspati tipa ortoklasa, a rijeđi su kiseli plagioklasi s polisintetskim sraslačkim lamelama. Od čestica stijena pojavljuju se gotovo isključivo čestice tipa kvarcita i rožnjaka. U sastavu teške mineralne frakcije pijesaka najzastupljeniji su granati i epidot, a znatnije su još zastupljeni staurolit i amfiboli.
Pijesak sadrži brojne ljušture mekušaca, tj. školjaka i puževa. Mnogi od školjkaša imaju sačuvane poluotvorene obadvije ljušture, što sugerira njihov “in situ” položaj. Najzastupljeniji mekušci su: Lymnocardium asaphiopsis BRUSINA, L. (Podravinicardium) arpadense (HÖRNES), L. (Bosphoricardium) banaticum (FUCHS), Phylocardium planum (DESHAYES), Dreissenomya sp, Dreissena sp. i Melanopsis sp.
Utvrđene su ukupne rezerve A+B+C1 kategorije u količini od 672 626 t. Eksploatacijske rezerve, kad se od bilančnih rezervi odbiju eksploatacijski gubici (10%), iznose 363 238 t. Rezerve su pokrivene jalovinom u debljinama između 3 i 21 m.

Istraživači: Ž. Kastmuller, B. Kruk, Lj. Kruk

Početak eksploatacije na ležištu Jagma 6

Lokacija ležišta Jagma (1-6) (KRKALO, 1998)

 

3.3) Elaborat o rezervama kremenog pijeska na eksploatacijskom polju“Vranić“ – obnova rezervi

Ovaj elaborat izrađen je za potrebe trgovačkog društva LIPIK GLAS d.o.o. iz Lipika u svrhu četvrte obnove rezervi kremenog pijeska ležišta "Vranić" na istoimenom eksploatacijskom polju Tijekom izrade elaborata korišteni su rezultati prijašnjih istraživanja i novi podaci vezani za eksploataciju ležišta i poslovanja tvrtke.
Za potrebe razrade ležišta izbušena je 31 bušotina sa ukupnom metražom od 1046,70 m. Ležište je izgrađeno od kremenih pijesaka gornjeg ponta s povišenim sadržajem SiO2 i odgovarajućim kemizmom i granulometrijskim sastavom te predstavlja vrijednu industrijsku mineralnu sirovinu. Ležište se nalazi u najdebljem i morfološki najistaknutijem dijelu pješčanih naslaga. To je dosta pravilno i homogeno rudno tijelo koje se od sjeveroistoka prema zapadu i jugozapadu, idući po pružanju, postupno istanjuje. Na temelju nalaza mikrofaune i makrofaune, utvrđena je sigurna gornjopontska starost ovih naslaga. Prevladavaju bijeli i sivobijeli pijesci sa sadržajem SiO2 od preko 90%. Najveći dio krovine kremenog pijeska čine heterogeni obronačni nanosi. Iznad podinskih lapora na više mjesta registrirana je tanka zona, debljine 1-5 m, poluvezanih glinovitih kremenih pješčenjaka ili glinovitih pijesaka iznad kojih slijede naslage čistih kremenih pijesaka.

Eksploatacija sirovine je površinska u više etaža, a obavlja se pomoću rovokopača i buldožera, te se transportira pomoću kamiona istresača do pogona separacije koji je od ležišta udaljen oko 33 km. Proračun rezervi po kategorijama i klasama izveden je metodom vertikalnih paralelnih profila, kao i količine jalovog pokrivača.

Dio ležišta Vranić